Skip to main content

Faamamaluina e Amata ia le ‘D-Day’, manatuaina ai le taulaga a Pvt. Henry Saaga

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso ananafi, sa auai atu ai le afioga i le Sui Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, ia Uifa’atali Amata, i le faamanatuina o le 80 tausaga o se tasi o aso ta’uta’ua i totonu o tala faasolopito o vaega’au a Amerika, lea e ta’ua o le ‘D-Day’, ma sa faapea ona faamanatuina ai le taulaga a le susuga ia Henry Saaga, lea sa auai i le osofaiga i luga o le matafaga a Omaha, i Normandy.

O le osofa’iga tele a malo ‘aufa’atasi ia Iuni 6, 1944, sa fa’aalia ai le lototele o taitai o malo ta’itasi ma e toatele i latou na maliliu ai, i se taumafaiga ina ia pulea matafaga, lea na mafai ai ona fa’asaolotoina Europa mai i le pule saua a Siamani.  O lea osofaiga sa ta’ita’ia e Gen. Dwight Eisenhower mai i Egelani, lea e o’o mai lava i aso nei o manatuaina ana upu i vaega’au, “O mata uma o le lalolagi o i luga o outou.”

Sa ta’ua e Uifa’atali, o le tausaga ua mavae, sa ia asia ai Normally, e aofia ai ma nofoaga faapitoa o iai tu’ugamau ma ma’a faamanatu, mai i lea aso taua.  Ma i le avea o ia ma se tagata mai i Amerika Samoa, sa ese sona fa’alogona ina ua ia va’aia le suafa o Henry Sa’aga o tusia i luma o le ma’a o lo’o iai suafa o i latou sa leiloa mai i lea aso.

I le 1944, sa na o le 18 tausaga o le alii fitafita, o Henry Saaga, ae ia sa ia talia le valaau ma ia tu’uina atu lona ola mo lona atunu’u ma le saolotoga.  Sa iai o ia faatasi ma isi fitafita lototetele e to’atele i luga o matafaga a Normandy i lea vaveao.  Na fa’aleoina ai e Uifaatali se faamanuiaga mo fitafita uma sa tu’uina atu o latou ola mo le fa’asaoina ma le fa’asa’olotoina o Europa.

Ona o lana taulaga toto i lea taeao, ua ausia ai e Saaga ia fa’ailoga o le ‘Bronze Star’ ma le ‘Purple Heart’.  O le susuga ia Saaga o se alii pese ma sa talenia o ia i le tele o mea fai fa’ili ma e tolu ni fa’agatama sa fiafia ai lenei alii.  Sa tu’ua e Saaga ma lona aiga ia Utulei, Amerika Samoa ma fa’amautu i Honolulu ma o i latou o ni totino o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

I ni nai tausaga mulimuli ane, sa tusia ai e le tina ia Evotia Afoa Saaga, le uso o le tina a le alii fitafita, ia se pese e faamanatuina ai o ia, ma fa’aigoaina lea pese o le “Vi’i o Enele”.

Sa iai le aiga o Sa’aga i Hawaii ina ua osofa’ia e Iapani ia le Pearl Harbor ma o le po ae e le’i osofai’a ia le Pearl Harbor, sa faapea ona fa’afiafia ai lo latou aiga.  Ma sa masani Sa’aga ma le tua’a a le sui Faipule, le afioga Uifa’atali Peter T. Coleman mai i Pago Pago, a’o iai i Honolulu i lena foi vaitaimi.

E ui i lona laititi, i le 15 o ona tausaga, ae sa ulufale le susuga ia Sagaga i le Hawaii Territorial Guard, i le 1942.  Ma o le tautotogo o lena lava tausaga, na tu’ua ai e Sa’aga lona aiga mo ana a’oa’oga faavae, ma faapea ona malaga atu ai i atunu’u i fafo i le 1944 ma i’u ai i le matafaga o Omaha i le vaveao o le aso 6 o Iuni, 1944.

I se ripoti mai ia Iulai 1, 1944, sa ta’ua ai le lototele o lenei fitafita (Pvt. Saaga) ma sa le’i manatu i lona lava ola i le osofaiga i lea lava taeao, lea sa ia osofa’ia ai se pupuvao na lalafi ai fitafita Siamani, ma maua ai e fitafita ona fa’asao mai fitafita o le latou vaega’au.  O le taimi mulimuli lava na va’aia ai le alii fitafita, ia Pvt. Saaga, o lo’o tau’ai pomu ma tafana lana aupega.  E o’o mai i le aso, e le o toe maua se tala e uiga ia Pvt. Saaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all