Skip to main content

Faaleoina e le Peresetene o le Senate lu’itau o lo’o feagai ma le teritori

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I le tauaofiaga a le Senate i le aso Lua na se’i mavae, sa faaleoina ai e le afioga i le Peretene o le Senate, le tofa Tuaolo Manaia Fruean ia nisi o lu’itau o lo’o feagai ma le teritori.  Ma sa ia u’una’ia afioga i Senatoa ina ia o latou mafaufau loloto ia mataupu, su’esu’e auiliili ma galulue faatasi e sailii se auala mautu, e fofoina ai.

O le mataupu muamua sa fa’atula’i e le peresetene, o le tulaga i le fale maliu a le falema’I, lea o lo’o ripotia mai le ta’o’oto ai i le taimi nei, ni tino maliu e 53.  I le manatu a le peresetene a le Senate, e le o se tulaga lea i tu ma aganu’u fa’aSamoa, o le faia o fa’aaloaloga fa’aSamoa i le fale ta’avale, i fafo o le falesa a le falema’I, ae e le’i ave’esea atu pelega o aiga, mo a latou toe sauniga.

Sa ta’ua foi e Tuaolo, ua o’o atu foi ni ripoti e fa’anoanoa ai le agaga, i nisi o tino maliu, ua o’o i le tolu tausaga, o teuina lava i le fale maliu.  Ma o lana fesili, pe aisea.  Sa saunoa le afioga i le peresetene o le Senate, e tatau ona tulafono faataatia a le falemai, i le umi, e mafai ona taofia ai tino maliu i le fale maliu.

Na fa’amamafaina e Tuaolo, o nei fa’afitauli e mafua ai ona ia fa’aauau pea ona u’una’ia le tutoatasi o le fale maliu ma sauniga mo tagata maliliu, aua i sona talitonuga, e mafai ai ona fa’amautuina ai le fa’atino lelei ma le mamalu o tino o tagata maliliu o le atuu’u.

Sa faapea foi ona saunoa Tuaolo e tusa ai ma nisi o mataupu o lo’o avea ma faafitauli i su’esu’ega a le Komiti Su’esu’e Filifilia a le Senate (SSIC) ma ia u’una’ia le afioga i le taitaifono, ia Senatoa Togiola T.A. Tulafono, ina ia mafai ona iloiloina auiliili, mataupu ta’itasi.

O le mataupu muamua, e aofia ai nonogatupe tetele – lea e o’o atu lava i le afa miliona – na pasia e le Matagaluega o Fefa’atauaiga, i le taimi o le faigamalo na se’i mavae atu.  Sa ta’ua e Tuaolo e faapea, o nisi o nei nonogatupe, e le’i toe totogia ae o nisi o i latou sa faia ia nonogatupe, ua toe faigaluega i le DOC.

Sa ia talosagaina le faia o se iloiloga aloaia ma u’una’ia ai le a’amiina o le faatonusili a le DOC ma fesiligia ai e tusa ai ma le tufatufaina faapea le fa’aaogaina o vaegatupe o nonogatupe.  Ma na fa’aalia e Tugaloo le ia te ia o lisi o poloketi sa faatupeina mai i nonogatupe.

O le mataupu lona lua, o le mafua’aga ua ‘ese’ese ai lisi totogi mo kamupani o lo’o i le ‘Industrial Park’ i Tafuna.  Sa ta’ua e Tuaolo, o lisi totogia, e amata mai i le 10 sene, se’ia o’o atu i le $1, i le ‘squaree-foot’, ma e manaomia se fa’amalamalamaga i l e mafua’aga ua ‘ese’ese ai lisi o lo’o totogia e kamupani ‘ese’ese.

Sa saunoa Tuaolo, ua tele ni fa’asea ua o’o atu ia te ia mai i faipisinisi ma o le tele o latou, e le o totogia a latou lisi.

O leisi mataupu na saunoa ai Tuaolo, o le fa’ateleina o ta’avale la’u pasese (taxis) i le teritori ma ia fa’aleoina ai sona popolega, po o latou tausia le tulafono, o le totogia o lafoga 15% i ta’avale o lo’o fa’aaogaina e la’u pasese.

E le gata i lea, sa saunoa foi le afioga i le Peresetene i le tulaga o taumafa o lo’o totoina i totonu o le teritori.  Sa ia ta’ua lona fa’atonuina o le au kuka a le Maota Fono, e aua ne’i toe fa’aaogaina esi mo taumafataga a afioga i Senatoa.  

Sa ia ta’ua ia ni ripoti mai i le KVZK-TV, sa ta’ua ai nisi o faifa’atoaga Asia, ma lo latou fa’aaogaina o mea tulinamu e fa’apula vave ai ia esi ma fa’i, i totonu o pusa aisa ta’atia – ona fa’atauina atu lea i le mamallu o le atunu’u.  Sa ia fa’aleoina le tele o se fa’aletonu i lea tulaga, atoa ai ma le solia o tulafono tau i le soifua maloloina.

Na saunoa foi Tuaolo i le tele o ta’avale o lo’o aumai mai Saina, ma fa’aaogaina e fai ma ‘rental’ i totonu o le atunu’u.  Ma sa ia ta’ua le toeititi fai ‘rental’ uma pisinisi i totonu o le teritori.  Ma ua o’o ai lava ina paka nisi o nei taavale ‘rental’ i luga o le auala savali ma auala taavale.

Na ta’ua e le afioga ile peresetene ia se pisinisi i Nu’uuli lea o lo’o fa’aigoaina o ta’avale ‘rentals’ a Tuana’itau.  Ma ua iai nisi o tagata o le atunu’u, ua fa’ao’o atu ni o latou popolega, ma o latou faapea atu, o lo’o lagolagoina e nisi o senatoa ma faipule ia pisinisi a le au Saina.  

Sa saunoa Tuaolo, ua mae’a ona ia fa’ao’oina atu lenei mataupu i le afioga i le Senatoa Tuana’itau Malaki Togiola, lea sa ia fa’amanino mai, e le o sana pisinisi lea fale ‘rental’ i Nu’uuli, ma o lo’o latou iloiloina le mataupu, i le fa’aaogaina o le suafa matai, e fa’aigoa ai lea pisinisi.

Na lapata’i le afioga i le peresetene, i le o mai o tagata mai fafo ma fa’aaoga sese ia le malo o Amerika Samoa ma ia u’una’ia afioga i Senatoa ina ia aua le fa’atu’utu’u, a’o fa’ateteleina le tupula’ia o nei faafitauli ma ia saunoa, o le a sau se aso, o le a faapea ona fesiligia ai i latou e fanau i, po o le a se latou mea sa fai, e puipui ai lo latou lumanai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all