Pago Pago - AMERIKA SAMOA
I le tauaofiaga a le Senate i le aso Lua na se’i mavae, sa faaleoina ai e le afioga i le Peretene o le Senate, le tofa Tuaolo Manaia Fruean ia nisi o lu’itau o lo’o feagai ma le teritori. Ma sa ia u’una’ia afioga i Senatoa ina ia o latou mafaufau loloto ia mataupu, su’esu’e auiliili ma galulue faatasi e sailii se auala mautu, e fofoina ai.
O le mataupu muamua sa fa’atula’i e le peresetene, o le tulaga i le fale maliu a le falema’I, lea o lo’o ripotia mai le ta’o’oto ai i le taimi nei, ni tino maliu e 53. I le manatu a le peresetene a le Senate, e le o se tulaga lea i tu ma aganu’u fa’aSamoa, o le faia o fa’aaloaloga fa’aSamoa i le fale ta’avale, i fafo o le falesa a le falema’I, ae e le’i ave’esea atu pelega o aiga, mo a latou toe sauniga.
Sa ta’ua foi e Tuaolo, ua o’o atu foi ni ripoti e fa’anoanoa ai le agaga, i nisi o tino maliu, ua o’o i le tolu tausaga, o teuina lava i le fale maliu. Ma o lana fesili, pe aisea. Sa saunoa le afioga i le peresetene o le Senate, e tatau ona tulafono faataatia a le falemai, i le umi, e mafai ona taofia ai tino maliu i le fale maliu.
Na fa’amamafaina e Tuaolo, o nei fa’afitauli e mafua ai ona ia fa’aauau pea ona u’una’ia le tutoatasi o le fale maliu ma sauniga mo tagata maliliu, aua i sona talitonuga, e mafai ai ona fa’amautuina ai le fa’atino lelei ma le mamalu o tino o tagata maliliu o le atuu’u.
Sa faapea foi ona saunoa Tuaolo e tusa ai ma nisi o mataupu o lo’o avea ma faafitauli i su’esu’ega a le Komiti Su’esu’e Filifilia a le Senate (SSIC) ma ia u’una’ia le afioga i le taitaifono, ia Senatoa Togiola T.A. Tulafono, ina ia mafai ona iloiloina auiliili, mataupu ta’itasi.
O le mataupu muamua, e aofia ai nonogatupe tetele – lea e o’o atu lava i le afa miliona – na pasia e le Matagaluega o Fefa’atauaiga, i le taimi o le faigamalo na se’i mavae atu. Sa ta’ua e Tuaolo e faapea, o nisi o nei nonogatupe, e le’i toe totogia ae o nisi o i latou sa faia ia nonogatupe, ua toe faigaluega i le DOC.
Sa ia talosagaina le faia o se iloiloga aloaia ma u’una’ia ai le a’amiina o le faatonusili a le DOC ma fesiligia ai e tusa ai ma le tufatufaina faapea le fa’aaogaina o vaegatupe o nonogatupe. Ma na fa’aalia e Tugaloo le ia te ia o lisi o poloketi sa faatupeina mai i nonogatupe.
O le mataupu lona lua, o le mafua’aga ua ‘ese’ese ai lisi totogi mo kamupani o lo’o i le ‘Industrial Park’ i Tafuna. Sa ta’ua e Tuaolo, o lisi totogia, e amata mai i le 10 sene, se’ia o’o atu i le $1, i le ‘squaree-foot’, ma e manaomia se fa’amalamalamaga i l e mafua’aga ua ‘ese’ese ai lisi o lo’o totogia e kamupani ‘ese’ese.
Sa saunoa Tuaolo, ua tele ni fa’asea ua o’o atu ia te ia mai i faipisinisi ma o le tele o latou, e le o totogia a latou lisi.
O leisi mataupu na saunoa ai Tuaolo, o le fa’ateleina o ta’avale la’u pasese (taxis) i le teritori ma ia fa’aleoina ai sona popolega, po o latou tausia le tulafono, o le totogia o lafoga 15% i ta’avale o lo’o fa’aaogaina e la’u pasese.
E le gata i lea, sa saunoa foi le afioga i le Peresetene i le tulaga o taumafa o lo’o totoina i totonu o le teritori. Sa ia ta’ua lona fa’atonuina o le au kuka a le Maota Fono, e aua ne’i toe fa’aaogaina esi mo taumafataga a afioga i Senatoa.
Sa ia ta’ua ia ni ripoti mai i le KVZK-TV, sa ta’ua ai nisi o faifa’atoaga Asia, ma lo latou fa’aaogaina o mea tulinamu e fa’apula vave ai ia esi ma fa’i, i totonu o pusa aisa ta’atia – ona fa’atauina atu lea i le mamallu o le atunu’u. Sa ia fa’aleoina le tele o se fa’aletonu i lea tulaga, atoa ai ma le solia o tulafono tau i le soifua maloloina.
Na saunoa foi Tuaolo i le tele o ta’avale o lo’o aumai mai Saina, ma fa’aaogaina e fai ma ‘rental’ i totonu o le atunu’u. Ma sa ia ta’ua le toeititi fai ‘rental’ uma pisinisi i totonu o le teritori. Ma ua o’o ai lava ina paka nisi o nei taavale ‘rental’ i luga o le auala savali ma auala taavale.
Na ta’ua e le afioga ile peresetene ia se pisinisi i Nu’uuli lea o lo’o fa’aigoaina o ta’avale ‘rentals’ a Tuana’itau. Ma ua iai nisi o tagata o le atunu’u, ua fa’ao’o atu ni o latou popolega, ma o latou faapea atu, o lo’o lagolagoina e nisi o senatoa ma faipule ia pisinisi a le au Saina.
Sa saunoa Tuaolo, ua mae’a ona ia fa’ao’oina atu lenei mataupu i le afioga i le Senatoa Tuana’itau Malaki Togiola, lea sa ia fa’amanino mai, e le o sana pisinisi lea fale ‘rental’ i Nu’uuli, ma o lo’o latou iloiloina le mataupu, i le fa’aaogaina o le suafa matai, e fa’aigoa ai lea pisinisi.
Na lapata’i le afioga i le peresetene, i le o mai o tagata mai fafo ma fa’aaoga sese ia le malo o Amerika Samoa ma ia u’una’ia afioga i Senatoa ina ia aua le fa’atu’utu’u, a’o fa’ateteleina le tupula’ia o nei faafitauli ma ia saunoa, o le a sau se aso, o le a faapea ona fesiligia ai i latou e fanau i, po o le a se latou mea sa fai, e puipui ai lo latou lumanai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus