Skip to main content

Fa’ailoa e Lolo i le Konekeresi le taua o se Falema’i fou mo ona tagata

Na fa’ai’u le saunoaga a le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i le taimi na molimau ai i se iloiloga sa faia i luma o le Komiti o Atina’e mo Atumotu, a le maota o sui o le Konekeresi i le masina o Iulai na te’a nei, i lona fa’ailoaina lea i sui o le Komiti le taua tele o le fausiaina lea o se Falema’i fou mo ona tagata, ina ia fesoasoani ai i le tausiaina o le soifua maloloina o tagatanu’u o Amerika Samoa.

 

Na tatala le folasaga a le ali’i kovana i lana molimau i luma o le Komiti, i lona fa’ailoaina lea o vaega taua sa manatu i ai Ta’ita’i o Amerika Samoa i le taimi na sainia ai le Feagaiga ma le Iunaite Setete, ina ia ave le fa’amuamua a le malo tele i le tausia lelei lea ma puipui o le filemu atoa ai ma le soifua lelei o tagatanu’u o Tutuila ma Manu’a, e aofia ai tulaga o aoaoga, soifua maloloina faapea ai ma le malupuipuia o tagata.

 

Na fa’atepa e Lolo i le Komiti suiga ua i ai le faitau aofa’i o tagata i Amerika Samoa, talu mai le tausaga e 1900 na fa’atoa sainia ai le Feagaiga i le na o le to’a 6,000 tagata sa i ai, ma le suiga lea ua molimauina i le taimi nei i le 2017, o lea ua silia i le to’a 60,000 le faitau aofa’i o le atunu’u, ae lata i le to’a 94% o i latou e maua i le tino puta, ma le latalata i le 50% e a’afia i ma’i suka ma isi fa’ama’i le pipisi.

 

O ia a’afiaga uma e mafua mai lea i le suiga ua i ai le soifuaga o Amerika Samoa i le taimi nei, ona o le lata i le 80% o taumafa e aumai lea i atunu’u i fafo, ma suia ai taumafa sa fa’alagolago tasi i ai Amerika Samoa i le tele o tausaga ua mavae, taumafa e maua mai i laufanua ma le sami.

 

Sa ia fa’atepa atili le Komiti i le ulua’i taimi na fausia ai le falema’i i totonu o Amerika Samoa, i taimi a o pulea le atunu’u e le Ta’ita’i ‘au o le Navy, ma vaaia ai le ave o le fa’amuamua a le malo tele e aumai ai sapalai o vailaau ma fualaau mai Amerika e tausia ai o na tagata o le Navy, ae o vailaau ma fualaau e totoe ai e fa’aalu mo tagatanu’u o Amerika Samoa.

 

I le maitauina ai e le malo tele o lu’itau ua fetaia’i ma Amerika Samoa i le mana’omia lea o auala e fa’aleleia ai le tausiaina o le soifua maloloina o ona tagata, na tofia mai ai loa e Peresetene John Kennedy le ali’i o Rex Lee avea ma Kovana o Amerika Samoa, ina ia vaavaai i auala eseese e fa’aleleia ai le tausiaina o le soifua maloloina o tagata, ma fausia ai loa i le tausaga e 1968 le falema’i o lo o i ai i le taimi nei, ae fesoasoani mai ai tupe mai le feterale e fa’atupe ai lana auaunaga.

 

E ui o lea ua fausia le falema’i fou ae fesoasoani mai ai tupe mai le feterale, peita’i o le lu’itau tele lea ua fetaia’i ma le malo, o le tau sailia lea o tupe lotoifale e fa’atupe ai le tele o tautua mo le falema’i, e aofia ai le aumaia o foma’i e tausia le soifua maloloina o tagata, a o i ai le puleaina o le falema’i i lalo o le Matagaluega o le Soifua Maloloina.

 

O se tasi o itu na taua e Lolo i lana folasaga sa maitauina i lea vaitaimi, e tusa ma le $9,900 e fa’aalu e Amerika e tausi ai le soifua maloloina o le tagata e to’atasi, ae $345 e fa’aalu e Amerika Samoa e tausi ai le tagata e to’atasi, e ui e 18% maualuga atu ai le tausaga o le tau o le soifua i Amerika Samoa nai lo le Iunaite Setete.

 

Na tau maua se fesoasoani mo le falema’i ina ua ulufale mai i le tausaga e 1983 le polokalame o le Medicaid mo Amerika Samoa, peita’i o le fa’afitauli na mulimuli mai ai i nai tausaga mulimuli ane seia oo mai lava i le taimi nei, o le faigata lea e Amerika Samoa ona fa’afetaui tulafono a le feterale o lo o puipuia ai le fa’aaogaina o vaega tupe mai lea polokalame, ma taumafai ai loa le malo e saili mai tupe lotoifale e fa’aauau ai le tausiaina o le soifua maloloina o tagata, a o feagai ai fo’i le malo ma isi lu’itau i a’afiaga o lona tamaoaiga ua maitauina, e mafua mai i tulafono a le feterale ua aafia atu ai ma Amerika Samoa.

 

O ni isi o ia tulafono e aofia ai le fa’afuase’i lea ona si’itia totogi amata, aveesea o tulafono o lafoga a le feterale e pei o le IRC Section 936, 30 (A) Tax Credit sa fesoasoani ai i ana kamupani i’a, taofia o ogasami e fagogota ai va’a fagota o loo malaga atu mai Amerika Samoa, atoa ai ma tulafono i femalagaaiga ua faigata ai le atina’e tau turisi.

 

O se tasi o fa’afitauli tele ua maitauina i le atunu’u, e to’atele tagata gasegase e le taliaina le togafitia i falema’i i Hawaii ma Amerika, e mafua mai ona e leai se falema’i e taliaina i latou, ona e leai se inisiua e totogiina pili falema’i a tagata, sa i ai fo’i le polokalame e auina atu ai e le falema’i tagata mama’i i fafo mo togafitiga, peita’i o lea polokalame na taofia lona toe fa’aauauina i le tausaga e 2008, ma ua avea ai ma to’atuga i tagata mama’i, ona o ni isi ua le mafai ona malaga e mafua mai i le taugata o pasese ma togafitiga, ma ua filifili ai lava e fa’atalitali o latou toe taimi i tua i o latou aiga, ae o ni isi o aiga ua taumafai i le mea sili e maua ai se tupe e auina atu ai le tagata ma’i i fafo mo togafitiga.

 

O le falema’i e tasi o lo o tausia le soifua maloloina o tagatanu’u o Amerika Samoa i le taimi nei, ua silia i le 50 tausaga talu ona fausia, ma o lo o fausia fo’i i nofoaga e a’afia gofie i galulolo, ma ua fautuaina ai le tatau lea ona sailia se isi falema’i fou i se isi nofoaga fou.

 

I le fa’aiuga o le saunaoga a le ali’i kovana, sa ia taua ai le taua tele o le fausia o se falema’i fou i se isi nofoaga fou, ina ia mafai ai ona fesoasoani atili i le tausiaina o le soifua maloloina o tagata o le atunu’u, ma ia aofia uma ai penefiti ma fa’amanuiaga e mafai e le malo tele ona ofoina mo Amerika Samoa, e le gata i tupe ae o le tautua tau foma’i.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all