Skip to main content

Fa’afetai aloaia Lolo ia le Palemia tautua a le Fotu-o-Samoa

Na fa’aaoga e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga le avanoa na ia maua i lana saunoaga fa’apitoa i le aso Lua na te’a nei, ina ua mae’a ona fa’atauto i laua ma le lutena kovana ia Lemanu Palepoi Mauga e avea ma ta’ita’i o le malo mo le isi 4 tausaga o loo lumana’i nei, e fa’aleo ai le agaga fa’afetai i le Palemia o le malo o Samoa, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, e tusa ai o le tautua a le va’a a le malo o Samoa, le Fotu-o-Samoa mo le itumalo o le Manu’atele.

 

Na taua e Lolo i lana saunoaga e fa’apea, e ui i le pisi o va’a a le malo o Samoa i le fa’atinoina o a latou tautua masani, peita’i soo se taimi lava e avatu ai le talosaga mo le Fotu-o-Samoa e malaga mai e tautua le va o Tutuila ma le itumalo o le Manu’atele, e tali mai lava le afioga i le ali’i Palemia.

 

“Fa’afetai atu i le tautua ua afu a le malo o Samoa mo lenei itu o la matou faigamalo, o lou tali mai i le tele o taimi matou te talosaga atu ai, ua atagia mai ai le fa’anaunauga o loo i ai i ta’ita’i o Samoa e lua ina ia fa’aauau pea lo ta sootaga na afua mai e tuaa ua lagomau mai Tiasa”, o se vaega lea o le saunoaga a Lolo ia Tuilaepa.

 

“E fai ai a’u ma sui o le malo o Amerika Samoa aemaise ai tagatanu’u o le itumalo o Manu’a matou te momoli atu ai le fa’afetai ma le fa’amalo e tusa ai o le tautua a lau kamupani va’a Samoa”, o le saunoaga lea a Lolo.

 

Na taua atili e le ali’i kovana i lana saunoaga e fa’apea, soo se taimi e fa’aletonu ai le tautua a va’a a le malo mo le tautuaina o le itumalo o le Manu’atele, o le taimi fo’i lena e talosagaina ai le tautua a le kamupani va’a a Samoa mo le la’uina atu o uta ma fa’amomoli mo le itumalo o le Manu’atele.

 

“Lau afioga i le ali’i Palemia, o le mea moni lava ua matua le tautua a le Fotu-o-Samoa ia Tutuila ma Manu’a, o le mafua’aga lena matou te le nofonofo ai, ae matou te naunau e fa’aleo la matou agaga fa’afetai”.

 

“E le gata i lau kamupani va’a mo femalagaaiga i luga o le sami, ae fa’apea fo’i i lau kamupani va’alele o le Polenisia, lea ua mafai ai ona maua malaga mo le itumalo o Manu’a i vaiaso ta’itasi, e ui e na o le tasi pe lua malaga, ae o le itu taua ua i ai le tautua mo tagata o le Itumalo”.

 

Saunoa atili le ali’i kovana e fa’apea, o le mea moni e le tau fesiligia, o Samoa e lua o le uso moni ma le aiga, afai e mafatia le isi itu, e tula’i le isi itu ma fesoasoani.

 

Na taua e le afioga i le ali’i Palemia i se vaega o lana saunoaga e tali atu ai i le saunoaga a le ali’i kovana e fa’apea, tusa lava poo a fa’afitauli e tutupu i upu fai o malo aemaise ai fo’i le itu tau i le tamaoaiga, e talitonu le malo o Samoa, o talosaga lava le tali o fa’afitauli.

 

“O le mafua’aga lena e faia ai nai a matou fuifui tatalo i le vaiaso muamua o le masina o Ianuari i tausaga uma, matou te fa’atagisa ai le lavea’iga a le Atua ia Samoa, tusa lava la poo a fa’afitauli e tutupu mai, afai tatou te ‘au ma le Atua, o ai la se isi e fa’asagatau mai”, o se vaega lea o le saunoaga a le ali’i Palemia.

 

O le toai taunu’u mai ai o le va’a fou a le malo, le MV Manu’atele i le vaiaso nei, ua atagia mai ai le le toe i ai o se fa’aletonu e toe tula’i mai i le itu tau femalagaaiga mo Manu’a.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all