Skip to main content

Fa’aalia fiafia o le atunu’u i le fa’amanatuina o le 117 tausaga o le fu’a

Na fa’aalia lagona fiafia o le atunu’u i le fa’amanatuina o le atoaga o le 117 tausaga talu ona sisi le fu’a a Amerika i laufanua o Amerika Samoa, e ala i latou lolofi atu e molimauina sauniga sa fa’agasolo i le malae taalo i Tafuna i le taeao ananafi, lea fo’i sa molimauina e ta’ita’i o le atunu’u fa’apea ai malo valaaulia.

 

O le itula e 6:30 na amata fa’atulaga ai solo o savali a autalavou, aoga fa’apea ai fa’alapotopotoga kamupani eseese na maua le avanoa e fai ai so latou sao i le fa’amanatuina o le fu’a o lenei tausaga, lea na ta’ita’ia e le savali fa’aaloalo a malu o le malo, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le Komesina o Leoleo, tofa Le’i Sonny Thompson, fa’apea ai fo’i ma le Vaega o le Ami Fa’aleoleo.

 

E pei ona masani ai i sauniga fa’apitoa fa’apea a le malo, o le mae’a ai ona taunu’u i le malae o le Ao Mamalu o le malo Tuto’atasi o Samoa, afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, fa’apea ai le kovana o Amerika Samoa ia Lolo Matalasi Moliga, o le taimi fo’i lea e amata aloaia ai le polokalame, e ala i le taina o vi’i a atunu’u e lua, sosoo ai loa ma le asia e le kovana o le tula’i fa’aaloalo a malu o le malo.

 

Sa auai fo’i i le au valaaulia le masiofo a le Ao Mamalu o le malo o Samoa ia Filifilia Tamasese Efi, o le afioga i le ali’i Palemia, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi, fa’apea ai le susuga a Nikolao Pula, o le sui o le Ofisa o le Initeria, fa’apea ai ta’ita’i o le tafatolu o le faigamalo a Amerika Samoa, o ta’ita’i fa’aleaganu’u, atoa ai ma le mamalu lautele o le atunu’u i matua ma fanau na mafai ona fa’atumulia ai itu e fa o le malae i Tafuna.

 

Na fa’amamafa e le susuga Faifeau Tiakono ia Malaki Aukusitino Timu le taua o le fa’amuamua ona a’oa’o o tupulaga talavou, ina ia atagia mai ai tulaga manuia o le atunu’u i le lumana’i.

 

Saunoa atili le susuga a le Tiakono e fa’apea, soo se malo lava ma se atunu’u, e fa’alagolago lona tulaga manuia i le lelei lea o le a’oa’oina o ona tupulaga.

 

O le mae’a ai o le sauniga e tatala aloaia ai le sauniga o le fu’a o lenei tausaga, na sosoo ai loa ma le faitauina o le poloaiga fa’alaua’itele a le kovana, atoa ai ma le sisiina o tagavai a Amerika fa’apea ai ma Amerika Samoa.

 

O le afioga i le alii kovana ia Lolo Matalasi na saunoa i le ulua’i saunoaga o le polokalame, ae taualuga ai i le malelega fa’apitoa o le aso, lea na saunoa i ai le Ao Mamalu o le Malo Tuto’atasi o Samoa.

 

Saunoa le ali’i kovana e fa’apea, ua mafua ona a’e se manatu e fa’ataua tupulaga talavou i le fa’amanatuina o le fu’a o lenei tausaga, ina ia momoli atu ai i le atunu’u le agaga atoa o le malo o loo i ai, o le ave lea o le fa’amuamua mo ana tupulaga, aua o i latou ia o le lumana’i o le atunu’u i le lumana’i.

 

“E ui ina matagi taumuaina la tatou folauga le atunu’u i le tele o taimi, ae le mafai ai ona taofia le agaga maualuga o le malo, o le fa’ataua lea o ana tupulaga talavou, o le lumana’i lea o le atunu’u ma aiga uma”, o se vaega lea o le saunoaga a le ali’i kovana.

 

Sa ia toe fa’amanatu i le aofia atoa ai tupulaga talavou le taua o le galuega sa taumafai mai e matua ua lagomau mai i Tia Sa, lea sa latou asaina mai le gasu o le galuega, ona o le naunau ina ia i’u manuia fanau a le atunu’u.

 

“O lea ua tatou tofo i fa’amanuiaga sa asaina mai e tatou tuaa, o le mafua’aga fo’i lena ua manatu ai le malo ina ia toe momoli atu se matua palapala mo tupulaga, ina ia latou lagonaina ai le taua o lo outou sao i le atina’eina o le malo”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

O se tasi o ata fa’ata’ita’i o le fa’alagolago o le malo i ana tama fanau, o le mataupu lea sa finauina i luma o le fa’amasinoga feterale i le masina ua tuana’i atu, lea na fai ai le loia sili o le malo ma ni isi o lona ofisa ma sui o Amerika Samoa e finauina lea mataupu, lea ua i’u manuia ai le fa’aiuga sa tu’uina mai, ma fa’amanino ai le taua o le Feagaiga sa osia e tuaa ua mavae ma ta’ita’i o le malo tele, o le sootaga moni lea o Amerika Samoa ma le malo tele o Amerika.

 

Na taua e Lolo suafa o alo o le atunu’u sa gafa ma lea galuega e pei o le loia sili ia Talauega Eleasalo Ale, ma alii loia e to’alua ia Aitofele Sunia ma Alema Leota.

 

“Tupulaga e o Amerika Samoa, o le lu’itau moni lena o loo naunau i ai ta’ita’i o le malo, ia avea outou ma tupulaga e tua i ai le malo i le lumana’i, ina ia avea ai outou ma ta’ita’i mo le atunu’u ma ona tagata”, o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana

 

O le te’a laititi o le itula e 9:00 na mae’a aloaia ai loa le sauniga ma fa’agasolo ai loa le solo o savali fa’aaloalo mai vaega taitasi sa auai i le sauniga, e aofia ai savali mai autalavou, aoga, fa’alapotopotoga, atoa ai ma le savali pito umi mai le kamupani apa a le StarKist Samoa, lea e silia i le 2,000 le aofa’i o le savali e pei ona fa’alauiloa i le taimi o le polokalame.

 

O le mae’a ai o savali na alo atu ai loa i le amataina o fa’afiafiaga i siva ma pese fa’aleaganu’u, lea na tatala e le autalavou a le Ekalesia EFKAS i Amerika Samoa, lea e pei ona saunia e le Pulega a Ituau, sosoo ai le fa’afiafiaga a le Ekalesia Katoliko, sosoo ai le Ekalesia Metotisi, ae taualuga e le au valaaulia mai le afioaga i Sapunaoa i Samoa.

 

O le mae’a ai o sauniga o le fu’a na alo atu ai loa le Komiti mo le tufatufaina o fa’ailoga mo polokalame sa fa’agasolo i le vaiaso o le fu’a, e pei o fa’ailoga o ta’aloga kirikiti i le va o ali’i ma tama’ita’i, ae o fa’ailoga mo le tuuga fautasi ua fa’amoemoe fa’atoa maua siaki i se taimi o le aso, i le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, e pei ona fa’aalia e le tofa Malemo Tausaga, o ia lea o le fofoga o le polokalame, ae o le sui failautusi fo’i o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all