Skip to main content

Avea tamaoaiga ma lu’itau pito taua mo le malo i le isi 4 tausaga

Ao aga’i atu ai le afioga i le kovana mo le fa’alauiloaina o lana kapeneta fou i le vaiaso o loo lumana’i nei, o se tasi o lu’itau sa ia fa’ailoa i lana kapeneta i le fonotaga mulimuli o lenei nofoaiga i le vaiaso na te’a nei, o le tulaga lea i le tamaoaiga o le malo i le lumana’i.

 

“A i ai se isi vaega e pito sili ona taua ia maua ma le afioga i le lutena kovana i le 4 tausaga ua mavae atu, fa’apea ai le isi 4 tausaga lea ua aga’i mai i le faigamalo, o le sailia lea o auala e fa’aleleia ma fa’amalosia atili ai le tamaoaiga o le malo, ua tatou molimauina lu’itau sa tatou fetaia’i i lenei 4 tausaga ua mavae, ma o le mea moni, e tele atu lu’itau o le a tatou fetaia’i i le isi 4 tausaga o loo lumana’i nei, e mafua  mai i fesuiaiga o le a faia i le nofoaiga fou lea ua tula’i mai e ta’ita’ia le malo tele o Amerika”, o le saunoaga lea a le ali’i Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i le fonotaga mulimuli a le Kapeneta i le vaiaso na te’a nei.

 

Na taua e Lolo e fa’apea, o fesuiaiga o le a faia i le faigamalo fou a le malo tele o Amerika lea o le a tula’i mai, o le a oo mai ona a’afiaga i laufanua o Amerika Samoa, ma o se tulaga lea e tatau i le faigamalo aemaise lava i latou o le a tofia e avea ma totino o le kapeneta fou ona nofouta ma tapenapena i ai.

 

“E le faigofie tagata ia ua sauni e taitaia le nofoaiga fou a le malo tele, o fa’aiuga fo’i latou te faia e ono a’afia ai ma tatou, ae o le itu taua, ia oo mai lu’itau i le itu tau i le tamaoaiga o le malo ae ua tatou nofo sauni e fa’afetaia’i ia fa’afitauli ma lu’itau”.

 

“E tatau ona tatou vaavaai toto’a i auala e fa’aaoga tatau ai tupe a le malo, e le gata o le taumafai e taofiofi le fa’ataunu’uina o malaga mo fonotaga i fafo e le o mana’omia, ae vaavaai fo’i i isi tupe o loo fa’aalu i manaoga e le tatau ona fa’atinoina i le taimi nei, ina ia mautinoa e malosi le tamaoaiga o le malo i le amataga o ana galuega fa’atino i le tausaga fou”.

 

“Mo le sailia o isi auala e fa’amalosia atili ai le tamaoaiga, e tatau fo’i i isi vaega o le malo o loo galulue mo le sailiina mai o tupe e fa’atino ai manaoga ina ia mautinoa e tatala uma faitoto’a e mafai ona maua mai ai seleni e fesoasoani ai i le fa’amausaliina o le tamaoaiga o le atunu’u”.

 

Na taua e le ali’i kovana e fa’apea, e le o se tausaga faigofie lenei mo le faigamalo, ona o le tele o lu’itau ma manaoga sa tau fai fetuleni mai i soo se itu.

 

I lona toe manatuaina ai o le tausaga e 2013 ina ua fa’atoa mae’a ona fa’atauto i laua mo le ta’ita’iina o le malo, sa ia taua ai le fa’ateia o ia ina ua ulufale atu le afioga i le matua ia Togiola T. A Tulafono i lona Ofisa ina ua mae’a sauniga o le fu’a i lea tausaga, ma ofo atu lana fa’amalo e tusa ai o le ta’ita’iga o le malo.

 

“O le saunoaga a Togiola ia te a’u, sa i ai lona manatu e le aulia e le faigamalo le piriota totogi o le malo ia Fepuari o le tausaga 2013, ona o tulaga fa’aletonu sa i ai le malo i lena vaitau, peita’i o le itu e fa’afetaia ai lea tulaga, ona o le galuega sa matai ona tatou faia lea na manuia ai ma sologa lelei le itu tau tupe a le malo seia oo mai i le taimi nei”.

 

I lona tatala ai o le avanoa i sui o lana kapeneta mo le tu’uina atu o fautuaga i auala eseese e mafai ona fesoasoani ai i le fa’amalosia atoa ai ma le fa’amautuina o le tamaoaiga o le malo mo le isi 4 tausaga, na taua ai e Lolo le taua o le vaavaai i auala e fa’amautuina ai le lumana’i o kamupani i’a i le atunu’u.

 

Na taua e le ali’i kovana e fa’apea, o le lumana’i o kamupani i’a e lua o loo fa’alagolago i ai Amerika Samoa ma lona tamaoaiga, e fa’amoemoe lea i i’a o loo maua mai e va’a fagota eseese o loo latou fagotaina i’a ma la’u mai i Amerika Samoa, ae afai e fa’aauau pea ona a’afia tulafono tau faiga faiva ona o tulafono o loo pasia e vaega o le malo tele, ma taofia ai le avanoa e fagogota ai va’a fagota i ogasami o loo latalata mai i Amerika Samoa, o le mea moni lava o le a aga’i atu le lumana’i o kamupani i’a i se tulaga le mautonu, ma a’afia atu ai loa fo’i ma le tamaoaiga o le malo.

 

“Ua outou iloa la outou pito laau e tatau ona fa’atinoina, ua i ai le tomai ma le agava’a ia te outou uma ua filifilia e avea ma totino o le kapeneta mo lenei 4 tausaga ua mavae e fa’atino ai fa’aiuga ta’itasi uma, e fesoasoani ai i le fa’aleleia o le tamaoaiga o le malo, pau la ma vaega ma le lutena kovana e fa’atino, o le faufautua atu i la outou pito laau tauave”.

 

I le fa’aiuga o lana saunoaga, sa ia fa’ailoa ai i luma o le kapeneta tuai e fa’apea, o i latou uma o le a la filifilia e avea ma sui fou o le kapeneta mo le isi 4 tausaga, e le gata o ni tagata ua atoatoa i ai le taleni ma le tomai, ae o le a la filifilia ai fo’i i latou e talafeagai ma le galuega.

 

O le aso Lua o le vaiaso fou, Ianuari 3, 2017 lea ua fa’amoemoe le ali’i kovana e fa’alauiloa ai sui fou o lana kapeneta mo le isi 4 tausaga o loo lumana’i nei.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all