Skip to main content

Asiasi Mai Sui O Le Part C

 - ASIA LE DOH “HELPIG HANDS  PROGRAM”

E to’atolu sui o le Polokalama o le Part C a le fetarale mai Virginia ua i ai i le teritori e galulue feso’ota’i ma le Polokalama a le DOH Helping Hands e fa’aleleia atili le auaunaga o fanau ua iloga mai, o lo ua feagai ma afaina tau le soifua maloloina e ono mana’omia ai ona fa’aleleia le latou fa’alogo ma le faitau pe a avea ma tagata matutua.

 

O le DOH Helping Hands o se polokalama o lo’o ua fa’atula’ia ina ia mataituina le fanau mai le soifua a’e, ae le’i atoa le 4 tausaga le matutua, o le a feasaga’i ma ni faigata e le faigofie ai ona fa’alogo gofie, pe mafai fo’i ona iloa vave faitau tusi ma le malamalama. O lea polokalame o lo’o fa’atupeina e le fetarale i lalo o le Part C.

 

Ua i ai fo’i ma le isi polokalama o lo’o latou galulue so’otau’au lava, le “DOH Helping Babies Here.” O i latou nei e mafai ona galulue feso’ota’i ma le latou pa’aga i le University of Hawaii, “Hearing Screened Program.”

 

O lea polokalama o lo’o aofia ai foma’i mo fanauiti ma latou gasegase lea e va’aia fa’apitoa tamaiti i le tatou Pediatirc Clinic. O iina e mafai ona mataituina ai fanau, e ona tuai ona lagona mea pe fa’aletonu le fa’alogo, le va’ai ma le faitau tusi mulimuli ane i le fa’asologa o latou soifua ma’ale’ale.

 

O le a le aoga o le DOH Helping Hands? Aisea fo’i ua asiasi mai ai le Part C i lenei vaitau?

 

Ona o le taumafaiga ina ia fetufa’i i ala e mafai ai ona vave iloa e matua onosa’ia ma a’oa’o ma le toto’a a latou fanau ua a’afia le fa’alogo, tautala ma le va’ai. Ia onosa’ia e i latou ma ia maua tomai e mafai ai ona a’oa’o i latou ia mafai ona tautala, mafai ona fa’alogo ma ia mafai fo’i ona va’ai i le malosi o lo’o ia maua, a’o fa’asolo mai ina ia avea ma tagata matua, ma ia mafai ona soifua fo’i ma le fiafia e ui i ni fa’afitauli ua fesaga’i ma ia tau lona soifua maloloina.

 

O le tama’ita’i o Becki CoHill o se tasi o lo ua agava’a i le taumafaiga vave e aoao le tamaiti ua mataituina i nei afaina, o le a mafai ona soifua tuto’atasi i lona avea ai ma talavou. Ia le soifua fa’alagolago pea lava i ona matua ma le aiga, e fesoasoani ia te ia i taimi uma o lona olaga.

 

O Patricia Rogers o se tasi e agavaa i le taumafaiga e aoao le tautala ma le faitau tusi a le fanau, ia mautu ona agava’a i le taimi e avea ai o ia ma talavou ma amata ona a’oga se’ia o’o i le fa’aiuga o ana a’oga, ma iloga se galuega e mafai ona galue ai e sailia ai lona olaga.

 

O le tama’ita’i o Leah Foreman, o le tama’ita’i o lo’o fesaosoani lea ia CoHill i ana a’oa’oga.

 

Ina ua latou o mai, o le fautuaga malosi lava a Rogers i le vasega o matua, “Ia to’aga lava e faitau tusi i le fanau i le taimi a’o pepe mai se’ia o’o i le taimi lenei ua matutua o le a atoa le 4 tausaga. Aua le mapu i le tu’ufesili ia i latou po’o malamalama ma talanoa i ai, tu’u se taimi ia te ia e fa’amatala mai se mea o ia lagona. O lona iloa fa’amatala mai ona lagona, o se mea sili lea e mautu atili ai lona iloa faitau tusi ma le malamalama.”

 

I totonu o le li’o o le aiga, o sui o le Helping Hands ua mafai ona o atu i latou ma galulue fa’atasi ma tina ma tama po’o e fo’i o tausia fa’apitoa fanau, ina ia fesoasoani ia i latou i le tausiga ma le malamalama lelei o i latou, o nei fanau, e i ai lo latou mana’omia fa’apitoa, ma e mafai ona vave soloia ona o ituaiga a’o’oga po’o le polokalama ua tapena i ai le aufaigaluega a le DOH Helping Hands.

 

I le fonotaga sa fa’atautaia ina ua faato’ai mai nei sui e to’atolu o le Part C i le tatou atunu’u, sa mafai ona o’o ane ai nisi o nei matua ma latou alo o aofia i le fesoasoani a le Helping Hands. Na iloga le matagofie ona feso’ota’i o nei sui iloga na malaga mai, ma matua fa’apea ma fanau. I le aotelega na pa’au mai o matua i le taeao ananafi, ua tusa lea o le afa o le aotelega o fanau o lo’o aofia i le polokalama lenei.

 

E amata mai ona fesoasoani le DOH Helping Hands, i o latou sui galulue feso’ota’i ma aiga o fanau o lo’o aoga i ai le aoaoga fa’apitoa, mai le fananau mai ma ua fa’aofi atu e ali’i ma tamaita’i foma’i sa va’aia toto’a i latou, se’ia oo i le 3 tausaga le matutua.

 

O se tala mai a CoHill e tusa o sana va’aiga i le galuega o feagai ai ma le DOH Helping Hands, sa ia fa’ailoa ai, “O lo’o mautu lava le fa’agasologa o galuega a nei sui uma ua galulue mo le tatou polokalama i Amerika Samoa nei. Ua va’aia le aoga o le polokalama i le fanau ae maise i le vasega o matua. Fa’afetai i matua o lo’o malamalama i latou i le taumafaiga e ao ina fa’ato’ai mo fanau nei, a’o le’i avea i latou ma talavou ua matutua ma sailia galuega e tausia ai lava e i latou i latou.”

 

E toe taliu Rogers i le aso Tofi nei, peita’i o CoHill e toe taliu i le aso Gafua ae o le tamaita’i o lo’o fa’aauau fo’i ana suesuega  o Foreman, e tasi le masina atoa lea e malaga mai ai mo le tau faamaea ina ona sailiiliga uma, ma e aoga fo’i i le sailiga o lona tusi pasi i lea matata.

 

I le folasaga a CoHill sa ia fa’ailoa atu ai ala e mafai ona matau e le tamaititi ma fa’aaoao ai lona olaga fia malamalama ma le fia iloa ona faia ma fa’atino ni galuega:

 

“Ta’alo ma ia Iloa ai le mea e ao ina fai. Afai e ta’alo atu le tamaititi ae pa’u ifo ai i se nofoa, ona ia iloa le e pa’u ma tiga ai lona tino pe a toe a’e i le nofoa. A ta’alo ma taia ai lona ulu i lalo o se laulau pe a tu i luga, ona iloa lea e le tatau ona tu i lalo o le laulau ona e taua ai lona ulu ma tiga ai.”

 

“Aoaoina i lona fa’alogo i fa’amatalaga. A fa’alogo so’o le tamaititi o e faitauina atu ia te ia se tala ua tusia ma faia lelei ona taga, e mafai ona ia toe fa’alogo i le isi taimi, ae ua ia iloa lelei le taimi e faia ai e oe se taga ma ni leo o tagi a manu i lau tala o fa’amatala. Ua iloa fo’i le ituaiga tagi a lea manu ma lea manu ua e ta’ua le igoa. E i ai taimi e te toe faitau atu le tala, ae ua iloa lelei e ia ona fa’aa’oa’o mai le tagi ma le ituaiga manu ua o’o i ai lau fa’amatalaga o lau tala.”

 

“Fa’aaoao i galuega o faia a ona Matua po’o le sui o tausi tama. Afai e masani ona va’ai o ia o e tu i luma o le fa’ata ma selu lou ulu, ma e faia so’o lava e oe a’o i ai le tamaititi, e fa’apena fo’i ona ia faia mo ia lava i se taimi e le o toe mamao. Ua e va’aia o ia o lo’o tu ma selu lona ulu i luma o le fa’ata. Fa’apena fo’i pe afai e te tago i se naifi ma e sasaina ai le vao, e fa’ataita’i fo’i le tamaititi i lena aga.”

 

“A va’ai fo’i o ia o lau masani o le faitau o le tusi, e faia fo’i e ia lena aga, ma o le a aoga tele lea i lona olaga taumafai ia to’aga e faitau tusi ma le malamalama.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all