Pago Pago - AMERIKA SAMOA
A o galulue ai Taitai o le malo ma le atunu’u e tau saili se auala e faaitiitia ai le pipisi o le faama’i o le KOVITI-19 i vaega eseese o le atunu’u, e to’atele tagata faigaluega faapea ai aiga ma nisi o le aufai pisinisi ua amata ona latou molimauina tulaga pagatia talu mai le poloaiga a le Kovana e taofia ai le tele o galuega ina ia faaitiitia ai le pipisi o le fa’ama’i.
O le po o le aso Gafua o le vaiaso na te’a nei, Fepuari 22 na saunoa faalauaitele ai le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu Peleti Palepoi Sialega Mauga i luga o le ala ata a le KVZK-TV e faalauiloa le suiga ua i ai ta’iala mo le faama’i o le KOVITI-19, ma suia ai i le Lanu Mumu mai le Lanu Moana sa i ai.
O le faaiuga e suia i le Lanu Mumu na mafua mai ina ua faamaonia i suega sa faia a le Matagaluega o le Soifua Maloloina le pipisi o le faama’i o le KOVITI-19 i vaega o le atunu’u, ma faia ai loa le poloaiga a le Kovana ina ia taofia nisi o auaunaga i totonu o le malo e aofia ai aoga, nisi o galuega ma pisinisi mo le vaiaso atoa.
O lea faaiuga ua maitauina ai le aafia o nisi o tagata faigaluega atoa ai ma o latou aiga ina ua taofia galuega ma faaitiitia itula faigaluega. O nisi fo’i e i ai pisinisi laiti e pei o Fale’aiga, pasi la’u pasese ma isi Pisinisi e pulea lava e le tagata ma lona aiga ua aafia uma le itu tau tupe maua.
E le gata i tagata faigaluega mai pisinisi ma le kamupani i’a na aafia i lenei vaiaso, ae oo lava fo’i i tagata faigaluega mai Nofoaga e Tausia ai fanau laiti (Daycare Centers) lea ua aga’i atu nei i le 3 vaiaso talu ona tapunia a latou auaunaga.
Na taua e le susuga a Fineaso Mata’u le aafia o le tamaoaiga ma tupe maua a lona aiga ina ua tapunia galuega a le kamupani i’a o lo o la galulue ai ma lona to’alua faapea ai lana fanau e to’a 2.
O le tupe sa masani ona maua e le aiga lenei mai Aua i vaiaso taitasi ao tulaga lelei le faagasologa o galuega e totogi ai a latou pili e pei o le pili o le vai ma le eletise, faapea ai ma le totogiina o le Fale o lo o latou nonofo mautotogi ai. E totogi ai fo’i lana nonogatupe i le Faletupe ma faatau ai mea’ai ma isi mea e mana’omia e le aiga.
Na taua e Mata’u i le Samoa News e faapea, o le vaiaso lona lua lenei talu ona taofia galuega a le kamupani o le a iloga ai ona tulaga faaletonu le tamaoaiga tau tupe a lona aiga, ona o le a leai se tupe e maua atu talu ai e lei faigaluega le kamupani i le vaiaso atoa, sei vagana ai lava le aso e tasi e 5 itula e faigaluega ai le kamupani e tau fa’aaoga le i’a na tao e fuafua e faatino ai galuega o le aso, ae tuuina mai loa ma le poloaiga e tapunia ai lea auaunaga.
“E le tete’e se isi i le poloaiga a le Kovana ma le faigamalo, o gaioiga e tatau ona fai mo le puipuia o le saogalemu o tagata uma, peita’i o le itu o lo o fia faasoa atu, o le aafiaga e mulimuli mai ai i tua i suiga faafuase’i faapenei ma aafia ai le soifua fiafia o tagata ma aiga taitasi,” o le saunoaga lea a Mata’u.
O le popolega a le susuga a Mata’u, ina nei mae’a le vaiaso lona 2 lenei o lo o faagasolo ai le poloaiga a le Kovana ma le faigamalo ae toe alu atu ai fo’i ma le vaiaso fou, ona tula’i mai ai loa lea o se tulaga faaletonu i manaoga tau tupe i totonu o lona aiga.
O lo o tau saili pea se galuega le tumau a le Tama ia Mata’u e maua ai se tupe e tua i ai lona aiga mo lenei vaitaimi ao malolo le tumau ai galuega a le kamupani a le StarKist i le taimi nei.
O se tasi o tagata faigaluega na fesiligia e le Samoa News o se Tina mai le afioaga o Fagatogo e to’alua ona ‘alo ae galue i se tasi o Daycare Center i le taulaga.
O le 4 ai lenei o vaiaso talu ona tapunia le auaunaga a Daycare Centers i le atunu’u. O vaiaso muamua e 2 ua tuana’i atu na tapunia ai Daycare Centers i lalo o se fautuaga mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Pulega o le Falema’i o le LBJ i Faga’alu, ina ua maitauina le pisi o le faama’i e aafia ai fanau laiti, le RSV.
O le mae’a ai o vaiaso e 2 na tapunia ai Daycare Centers, na faia ai loa le faaiuga e toe tatala la latou auaunaga i le vaiaso na te’a nei, peita’i o le po o le aso Gafua o le vaiaso na te’a nei na tuu aloaia mai ai loa le poloaiga a le Kovana ma le faigamalo e tapunia ai nisi o galuega ma aoaoga ina ua maitauina le pesi o le KOVITI-19.
Na taua e le Tina talavou ia Elisapeta Taavili e faapea, o lona totogi mai lana galuega i le Daycare sa fesoasoani ai i le tausaga o lana fanau aemaise le tausiga o lona aiga. Ae talu mai le 3 vaiaso talu ai na tapunia ai lana galuega, ua tula’i mai ai se tulaga pagatia i le itu tau tupe i totonu o lona aiga. E le gata ua leai se tupe e faatino ai manaoga mo lana fanau, ae ua le mafai fo’i ona faataunuu ona tiute e ala i le tausiga o ona matua.
“Ua tele lava le tulaga pagatia i lo’u aiga i le taimi nei i le itu tau tupe, ua avea le tapunia o la’u galuega ma itu ua tula’i mai ai faafitauli tau tupe i le aiga, ma ua le mafai ai ona faatino nisi o manaoga o le aiga e aofia ai le totogiina o pili ma faatau mea o lo o mana’omia e lana fanau ma ona matua.
Na taua e Taavili e faapea, e mafai ona toe saili se isi ana galuega, peita’i o le faafitauli, e leai se isi e mafai ona tu’u ai lana fanau ae alu e faigaluega. O le mafua’aga lena sa ave ai lana fanau i le Daycare, ina ia maua ai le avanoa e faigaluega ai i lana galuega.
“Talosia ae toe tatala i le vaiaso fou galuega ma toe fo’i le malo i le tulaga masani sa i ai, ina ia mafai ai ona toe fo’i atu i la’u galuega ma maua mai ai le tupe e faatino ai manaoga masani o le aiga,” o le saunoaga lea a Ta’avili i le Samoa News.
O se tasi o nofoaga na mafai ona asia e le Samoa News i lenei vaiaso, o Fale’aiga laiti o lo o faafesaga’i ma le ofisa autu a le Kamupani o le StarKist Samoa i Atunu’u.
O le nofoaga lea i luma o faapaologa o Fale’aiga laiti nei e le mafai ona gaogao i taimi uma, ona o nofoaga ia e fai ma toomaga a le to’atele o tagata faigaluega a le kamupani e talisua ma malolo ai i taimi o malologa o galuega.
Ae ina ua asia e le Samoa News lea nofoaga i le vaiaso nei, na maitauina ai le sao ma filemu o mea uma, e leai fo’i ni tagata faigaluega a le kamupani o tumu tumu ai i luma i taimi o malologa, ona o lo o tapunia galuega a le kamupani talu mai le vaiaso na te’a nei.
Na taua e se tasi o Tina Faipisinisi e faapea, talu mai le vaiaso na te’a nei ina ua tapunia galuega a le kamupani, ua faaletonu lava e tulaga i ana tupe maua, ua le toe ausia le maualuga o le tupe sa masani ona maua i le aso e tasi. E le gata ua pau maualalo le tupe maua ae ua matua maualalo lava ma ua tulaga faaletonu.
“E na o le $125 la’u tupe na maua i le aso Tofi o le vaiaso na te’a nei, e le o se faailoga lelei lea mo a’u ma la’u pisinisi, ae o aso taitasi pe a faigaluega le kamupani, e oo atu lava i le $1,000 la’u tupe maua i le aso e tasi pe a lelei lava tagata fa’atau,” o le faamatalaga lea a le Tina Faipisinisi lea i le Samoa News.
O isi tagata na fesiligia e aofia ai alii ave pasi e lua ma ni tagata faigaluega mai se tasi o Fale’aiga tele i le atunu’u.
Na taua e alii ave pasi nei e to’alua e faapea, talu mai le vaiaso na te’a nei ina ua le faigaluega le kamupani, sa ia maitauina ai le tulaga faaletonu o tupe maua o lana pasi. Ae o aso uma lava pe afai e faigaluega le kamupani, e tulaga lelei lana tupe e maua i le aso e tasi.
Na taua e tagata faigaluega mai se tasi o Kamupani i le atunuu, o le faafitauli ua feagai ma i latou i le taimi nei, e ui o lo o faigaluega pea, peita’i ua faaitiitia aso ma itula e galulue ai.
O le taimi muamua ao le i tula’i mai le faama’i ma tapunia galuega a le malo i le vaiaso na te’a nei, e 5 aso o le vaiaso e faigaluega ai mo le 8 itula i le aso e tasi.
O le suiga lea ua i ai i le taimi nei, e le gata ua na o le 3 aso faigaluega ae na o le 5 fo’i itula e faigaluega ai mo le aso e tasi.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus